U Republici Hrvatskoj, gorska služba spašavanja (HGSS) brine o sigurnosti građana i njenih gostiju još od 1950. godine kada je djelovala kao interna služba Hrvatskog planinarskog saveza. Hrvatska gorska služba spašavanja i njene stanice danas imaju status pravne osobe od javnog interesa i zajedno sa drugim planinarskim udrugama ravnopravne članice su Hrvatskog planinarskog saveza. Također, HGSS je članica Međunarodne komisije gorskih spasilačkih službi (Internationale Kommission für Alpines Rettungswesen - Commission Internationale de Sauvetage Alpin, skraćeno: IKAR – CISA). Ustroj, prava i obveze, zadaće i djelokrug rada uređeni su zakonom, statutom, pravilnicima i drugim propisima. Pored toga što HGSS djeluje kao specijalizirana stručna volonterska služba za spašavanje unesrećenih na nepristupačnim terenima u svim vremenskim uvjetima ona izvršava i zahtjevne zadaće spašavanja i u urbanim sredinama u posebnim okolnostima ili kada druge organizirane snage zaštite i spašavanja trebaju pomoć. Iako su pripadnici HGSS volonteri radi se o visoko osposobljenim osobama sa specijaliziranim znanjima i kompetencijama koji uspješno mogu odgovoriti različitim i specifičnim izazovima spašavanja unesrećenih. Pored osposobljenosti oni moraju imati izvrsnu fizičku spremnost i mentolnu stabilnost. Svi izazovi, složenost spašavanja i napori u različitim situacijama zahtijevaju stalne treninge i usavršavanja kroz koje se osigurava pripravnost, kvaliteta i učinkovitost spasilačkih akcija i intervencija. Hrvatsku gorsku službu spašavanja čine najbolji hrvatski alpinisti, planinari, speleolozi i skijaši koji prolaze posebne obuke i tečajeve. Svaki član mora završiti nekoliko specijaliziranih tečajeva i položiti nacionalni državni ispit kako bi mogao sudjelovati u intervencijama i akcijama spašavanja. Gorski spašavatelji su osposobljeni za pružanje prve medicinske pomoći kao i za sve tehnike gorskog spašavanja, spašavanje uz pomoć helikoptera te za potrage na nepristupačnim terenima uz pomoć pasa tragača. Suvremeni svijet i vrijeme sve većih tehnologija, zanimanja i želja za različitošću nose sa sobom nove izazove kojima podliježe sve veći broj ljudi tražeći nove oblike relaksacije, uživanja u prirodi, pustolovina, a neki i mira u planinskim visovima. Ipak odlasci u nove, nepoznate prostore često puta zbog nepromišljenih i nesvjesnih radnji te loših znanja i slabih spoznaja vlastitih umijeća, umjesto uživanja završavaju pozivima HGSS-u koji u određenom broju završavaju i tragično. Danas smo svjedoci učestalih vijesti o sudjelovanju pripadnika HGSS-a u spašavanju i pružanju pomoći unesrećenima stradalim u opasnim sportovima i neopreznom boravku u prirodi, kao što su: rafting, parajedrenje, brdski biciklizam, ali i sve većem broju poziva za pomoć iz tunela, sa visokih zgrada i iz raznih otvora i rupa, s mjesta zrakoplovnih, cestovnih ili željezničkih prometnih nesreća ili pak nesreća na moru. Članovi HGSS-a odlaze u akcije spašavanja nakon svakog dobivenog poziva. U akcijama zaštite i spašavanja i pružanja pomoći pripadnici HGSS su vrlo predani, stručni, brzi i postižu izuzetne rezultate unatoč tome što su i sami izloženi velikom riziku i opasnosti stradavanja.