Upravljanje krizom u širem smislu obuhvaća spektar aktivnosti usmjerenih na preventivno djelovanje prije pojave krize, preko upravljanja krizom u užem smislu. Svi sudionici sustava upravljanja krizama moraju posvetiti pozornost karakteristikama kriznog razdoblja s ciljem izgradnje instrumenata učinkovitog upravljanja krizama. Danas u našoj zemlji imamo zakonom uređen sustav i djelovanje civilne zaštite, kojim su jasno regulirana prava i obveze tijela Državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih i fizičkih osoba, te druga važna pitanja za sustav upravljanja krizama. Ipak napredak tehnike i tehnologije donosi mogućnosti za nastanak velikih nesreća i katastrofa te je samim time potrebno unapređivati sustav upravljanja u krizama i katastrofama. Posljedica toga jeste spoznaja da aktivnosti jedne države imaju dramatičan utjecaj na građane, materijalna i kulturna dobra, okoliš, i izvan njenih granica. Primjerice: devastirajuće krize kao što su prirodne katastrofe, međunarodni i unutarnji poremećaji u opskrbi ključnim proizvodima i uslugama, požari, teroristički napadi, otmice, glad i razne epidemije. Sve ove opasnosti mogu doći iz unutarnjeg i vanjskog okruženja. U situacijama kad nije moguće svesti moguće posljedice, ili vjerojatnost nekih kriza na prihvatljivu razinu, potrebno je od jedinica lokalne i regionalne samouprave i svih drugih sudionika u sustavu civilne zaštite dobro razraditi procjene, strategije i planove, predviđene Zakonom o sustavu civilne zaštite, kako bi najučinkovitije uočili znakove krize, i što kvalitetnije definirali načela integriranog upravljanja krizama.