Vođenje predstavlja menadžersku funkciju usmjerenu na ljude, no ujedno predstavlja i proces utjecaja na ljude u svrhu ostvarivanja pojedinačnih i zajedničkih ciljeva organizacije. Bez kvalitetnog vođenja te uključenosti svih zaposlenika nemoguće je uspješno poslovati i opstati na tržištu. Vođenje je proces utjecaja na aktivnosti pojedinca ili grupe u njihovu nastojanju da postignu ciljeve u određenoj situaciji . Postoji mnogo definicija vođenja koje su nastajale periodično te predstavljaju rezultate istraživanja određenih teoretičara koji su pokušavali dati odgovore vezane uz vrste osobina koje određeni vođa mora posjedovati, nasljednih i naučenih karakteristika vođa te funkcije vođenja kao jedne od temeljnih organizacijskih funkcija koja znatno utječe na uspješnost poslovanja. Prema Hemphillu vođenje je ponašanje pojedinaca usmjereno na aktivnosti grupe prema odabranim i dijeljenim ciljevima. Richards i Engle(1986.) vođenje definiraju kao proces utjecaja na grupne organizirane vrijednosti i kreiranje okruženja u kojem će se ciljevi moći ostvariti. Iz navedenih definicija, moguće je uočiti vidljive sličnosti kao i razlike definicija vođenja te spoznati da se definicije vođenja mijenjaju periodično, prateći najnovija istraživanja, nove teorije i modele s područja vođenja. Možda i najvažniji faktor uspješnosti organizacije je kvaliteta njegova vodstva. Vođenje je jedna od najvažnijih funkcija menadžmenta. Kvalitetno vođenje i iniciranje članova, poticanje visoke motivacije i angažmana ljudi su ključ uspješne organizacije. Weihrich i Koontz definiraju vođenje kao menadžersku funkciju koja podrazumijeva utjecanje na ljude kako bi oni pridonijeli organizacijskim i grupnim ciljevima. Da bi menadžer kvalitetno obavljao zadatke koji su mu namijenjeni, potrebno je postojanje jasne definicije njegove uloge te postojanje određenog stupnja slobode odlučivanja. Njegov zadatak je angažirati sve raspoložive resurse na najbolji mogući način kako bi se djelatnost što uspješnije odvijala. Budući da menadžeri koriste različite stilove vođenja, tako se i uspješnost i efikasnost rada razlikuje od menadžera do menadžera. Postoje značajne razlike u vođenju, nadzoru, međuljudskim odnosima, komuniciranju, primjeni metoda i ostalih sastavnica menadžmenta među menadžerima. Naglasak je na uspješnosti poslovanja.