Područje Podsljemenske zone Grada Zagreba je zbog ubrzane urbanizacije i ljudskih intervencija u prostoru podložno sve većem riziku od pojave klizišta. Većina klizišta se javlja na blago do strmo nagnutim padinama pod kutom od 10° do 30°, a klizna ploha se u većini slučajeva javlja na dubini od 1 do 5 metara čime spadaju u plitka klizišta. Kao glavni pojedinačni uzrok nastanka klizišta navodi se voda u smislu natapanja padine i povećanja vlažnosti naslaga koje izgrađuju padinu. Navedeni podaci mogu poslužiti kao indikator nestabilnosti terena čime se djelomično može prevenirati pojava nestabilnosti te smanjiti rizik od nastanka klizišta. Mjere zaštite u slučaju nastanka klizišta na području Grada Zagreba, obuhvaćaju zaštitu ljudi, imovine i okoliša. U svrhu te zaštite nužno je provođenje niza postupaka i procedura u svrhu prevencije nastanka klizišta, sanacije klizišta i djelovanja u slučaju pojave klizišta na određenom području. Problematika zaštite ljudi i imovine je jednim dijelom riješena kroz djelovanje geotehničke struke čime se postiže mnogo po pitanju prevencije nastanka klizišta i njihove uspješne sanacije ukoliko bi došlo do aktivacije klizišta. Izvori podataka o klizištima u Podsljemenskoj zoni Grada Zagreba nalaze se u postojećoj dokumentaciji (statistički podaci) koju čine inventari klizišta iz 1979. i 2007. godine te geotehnički elaborati o istraživanju pojedinih klizišta. Veliki problem predstavlja to što ne postoji jedinstveni sustav arhiva klizišta koji bi obuhvatio svu postojeću dokumentaciju u jedinstvenu bazu. Tako sistematizirani podaci o klizištima bi nadalje omogućili smanjivanje rizika pri gradnji na nestabilnom terenu te bi se dobili vrlo korisni podaci u smislu upravljanja sustavom prostornog uređenja, gradnje i civilne zaštite. Zakoni i propisi iz djelokruga koji se tiču klizišta djelomično imaju svrhu preventivnog djelovanja, ali što je još važnije njima se definira djelovanje pojedinih gradskih upravnih tijela u slučaju nastanka klizišta. Kako bi se osigurala što efikasnija zaštita ljudi, imovine i okoliša u slučaju nastanka klizišta vrlo je bitna uspostava sustava za upravljanje u kriznim situacijama. Navedeno se može postići definiranjem interventnih mjera u odnosu na tipove ugroženosti (rizika) od klizišta.