Cjelovito gospodarenje otpadom podrazumijeva niz koraka predviđenih hijerarhijom gospodarenja otpada. Ključna sastavnica cjelovitog gospodarenja otpadom je njegovo odvajanje na mjestu nastanka. Gospodarenje otpadom i uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom treba biti prioritet svake jedinice lokalne samouprave. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom uključuje sve mjere postupanja s otpadom od sprečavanja nastanka, smanjivanja količine otpada, prikupljanja, razvrstavanja, recikliranja, obradu, uporabu te odlaganje samo inertnog otpada koji se ne može reciklirati. Pomiješaju li se prilikom nastanka u vreći ili kanti različite vrste otpada, nastaje smeće koje se može odložiti, spaliti, ili teško i to samo djelomično, reciklirati naknadnom obradom uz vrlo visoke troškove takozvanim (sekundarnim recikliranjem). Odgovorno i razumno postupanje, točnije gospodarenje otpadom uz primjenu suvremenih tehnologija jamči potpuno iskorištenje iskoristivih otpadnih tvari na način primarne reciklaže tj. odvojenog prikupljanja otpada na mjestu nastanka, kao i u svakom pojedinom domaćinstvu. Svaka osviještena lokalna samouprava, svjesna ograničenosti resursa u prirodi i potrebe njihovog racionalnog korištenja, morala bi svojim građanima omogućiti odvojeno prikupljanje otpada. Projekti odvojenog skupljanja otpada dio su cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu. Još 1988. godine započelo se s odvojenim prikupljanjem nekih vrsta otpada, a danas su ti, kao i mnogi drugi slični projekti, u Zagrebu uobičajeni i vrlo dobro prihvaćeni komunalni standard. Temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (N. N., br. 94/13) jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj i Grad Zagreb dužni su na svom području osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, problematičnog otpada. Odvojeno prikupljane otpada na području Grada Zagreba obavlja se putem spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Na području Grada Zagreba nalazi se oko 6 tisuća spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i 11 reciklažnih dvorišta. vaki stanovnik Hrvatske, pa tako i Grada Zagreba, u prosjeku proizvode 1,01 kilogram otpada dnevno, odnosno oko 370 kilograma otpada godišnje. Veći dio tog otpada se ne odvaja i baca u istu kantu za smeće, a samo 4 % otpada se pravilno odvaja i reciklira. Razvijene zemlje Europske unije recikliraju više od 50 % otpada, dok Hrvatska oko 90 % proizvedenog otpada odlaže na odlagalištima, iako se veliki dio tog otpada može ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Krajnji cilj je značajno smanjiti količine otpada koji se sada gotovo isključivo odlaže na odlagalištima, primjenom reda prvenstva u gospodarenju otpadom.